Povijest grada Omišlja

Omišalj je jedino naselje na sjeverozapadnom dijelu otoka Krka, koje se u Riječkom zaljevu vidi sa svih strana. Gradić je smješten na brežuljku čije se padine strmo spuštaju prema moru unutar dobro zaštićenog Omišaljskog zaljeva.

Ovakav pogodan zemljopisni položaj odigrao je važnu ulogu u povijesti Omišlja. Naseljen je već u prapovijesti i antici. Na mjestu gdje je bila prapovijesna gradina (Kasteljer) nastalo je naselje Omišalj, koje se prvi put spominje 1153. godine kao “Castri Musculi” (mjesto kod školjki).

Ispod grada smješten je lokalitet fortica s ostacima kasnoantičkih fortifikacija s cisternom koja možda kontinuira do bizantskih vremena. Omišalj je još od 11. st. važan centar pismenosti i glagoljaštva, a prvi pisani spomenici potječu iz 12.st.

Omišalj je sačuvao srednjovjekovnu urbanu strukturu. Na središnjem prostranom trgu je župna crkva Uznesenja Marijina (Stomarina) sa zvonikom, gradskom ložom i kapelom Sv. Jelene. Stambene građevine ruralnog karaktera velikim dijelom su sačuvale prvobitni izgled: karakteristično vanjsko stepenište s balaturama. Glavne linije kretanja vode iz polja i luke koja se nalazi u podnožju grada, do nekadašnjih gradskih vratiju do trga. Današnji Omišalj, zahvaljujući podneblju, klimi, blizini mosta, zračne luke i grada Rijeke, privlačna je destinacija za brojne turiste.

Mirine

U uvali Sepen na otoku Krku kod Omišlja, nastao je u prvom stoljeću poslije Krista novoplanirani, antički rimski grad Fulfinum za potrebe veterana careva Flavijevaca. Municipium Flavium Fulfinum realiziran je prema tada uhodanoj urbanističkoj shemi: na ravnom prostoru u pravokutnoj mreži komunikacija. Maritimno pogodna uvala omogućila je izgradnju dobro zaštićene luke, a plodno polje s obiljem vode podlogu sudjelovanju grada u životu klasične antike.

Park Dubec

Zauzima površinu od cca 18 000 m² sa stazama u dužini od 995 m. Posebnu draž strmom terenu daju sporedne staze poprečice i stepenice u dužini od cca 300 m. Posebnost parka je upravo u potpuno sačuvanoj prirodi vertikalnoj razvedenosti oplemenjenoj stazama, odmorištima, vidikovcima i novounesenim raslinjem.

Špilja Biserujka

Postojanje ove špilje poznato je kod Rudina preko stotinu godina, kada je njezina unutrašnjost (s tadašnjim ulazom u obliku jame!) skrivala i budila interes za nepoznate tajne i ljepotu svojih kalcitnih ukrasa. Od priče, da je u njoj skriveno blago jednog krijumčara, pa do prvih ulazaka zainteresiranih posjetitelja. Svojom dužinom od oko 110 m i veličinom svog podzemnog prostora špiljska unutrašnjost zaista oduševljava svojom ljepotom i zanimljivošću izloženih oblika. Temperatura u špilji je u toku čitave godine od 10 do 13 C°. Uređenim i sigurnim stazama prolaz kroz špilju dostupan je svima – od djece do starijih osoba.

Plitvička Jezera

Moguće aktivnosti u parku: pješačenje, planinarenje, vožnja električnim brodom i vlakom, fotografiranje, vožnja biciklom, skijanje, veslanje. Najistaknutiji i najposjećeniji među osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj – Plitvička jezera, je jedina prirodna, u društvu kulturnih vrijednosti, u Hrvatskoj uvrštena u Popis svjetske baštine (UNESCO) i to još 1979. godine, među prvima u svijetu.